Najčešće postavljena pitanja

Poštovani autori, ispod se nalaze odgovori na najčešće postavljena pitanja. Kliknite na pitanje kako bi dobili tekst odgovora.

 

Odgovor:
U vezi sa komentarom na  kontrolu obračuna i uplate poreza na dodanu vrijednost izvršenu od strane Uprave za indirektno oporezivanje, dajemo sljedeće pojašnjenje:
Kolektivna organizacija AMUS je registrovana 12.01.2012. godine, a u sistemu PDV-a posluje od decembra 2013 godine, kada je dodijeljen PDV broj od strane Uprave za indirektno oporezivanje (u daljem tekstu: „UIO“). Radi specifičnosti djelatnosti i činjenice da se po prvi put u Bosni i Hercegovini autorska prava ostvaruju putem kolektivne organizacije, postojala je dilema oko obaveze obračuna i plaćanja PDV-a na usluge koje pruža AMUS. Zbog nesigurnosti u tumačenju i primjeni odredbi Zakona o porezu na dodanu vrijednost, stručna služba AMUS se u toku 2012. i 2013. godine više puta obraćala UIO radi dobivanja striktnog uputstva o PDV tretmanu usluga:

  1. dana 24.08.2012. godine AMUS je podnio upit UIO u kojem zahtijeva objašnjenje vezano za obavezu fakturisanja autorskih naknada sa PDV-om
  2. dana 28.06.2013. godine AMUS ponovo podnosi upit UIO sa stim tekstom budući da na prethodni upit nisu dobili odgovor
  3. dana 22.11.2013. godine AMUS je podnio UIO zahtjev za davanje mišljenja vezano za obavezu fakturisanja autorskih naknada sa PDV-om sa istim tekstom
  4. dana 02.12.2013. godine AMUS se obraća UIO sa zahtjevom za odgovor na zahtjev od 22.11.2013. godine u vidu informacije u pisanom obliku

Dana 17.12.2013. godine, AMUS je dobio odgovor UIO u vidu objašnjenja u kojem se navodi da naknade koje AMUS prima za prijenos autorskih prava od korisnika autorskih djela koja će se raspoređivati autorima ne predstavljaju naknade plaćene u ime i za račun drugog lica, nego naknade za izvršene usluge prenosa prava korištenja autorskih djela pri čemu prema korisniku autorskih prava nastupa u svoje ime te da shodno tome navedene usluge predstavljaju promet koji podliježe oporezivanju PDV-om. Neposredno nakon  izdatog obavještenja (odgovora na upit), UIO započinje kontrolu za period od septembra 2012. godine.  Rješenjem o inspekcijskom nadzoru UIO br. 04/5-2/IV-17-UP-1967-3/13 od 03.02.2014. godine je za period kontrole septembar 2012. - novembar 2013. godine utvrđena dodatna obaveza poreza na dodanu vrijednost u iznosu od 322.030 KM.
Iz slijeda događaja (potvrđen u Izvještaju nezavisnog revizora KPMG od 01.06.2015. godine) je evidentno da je Stručna služba AMUS-a bila odlučna da poštuje propise koji regulišu PDV. Da je UIO ranije reagirala očitovanjem, to bi i dodatno utvrđena obaveza od strane UIO bila manja. Naime, upit UIO je prethodio prvim fakturama za usluge korisnicima (upit poslan 24.08.2012. godine, a period kontrolisan od strane UIO počinje sa septembrom 2012. godine).
Po pravnosnažnosti Rješenja UIO, značajan dio dodatno zaračunatog PDV-a je, na bazi prethodnog dogovora, putem knjižnih obavijesti prevaljen na naše poslovne partnere - korisnike usluga. Dodatno zaračunati izlazni PDV (obaveza prema UIO) za AMUS, predstavlja ulazni PDV (potraživanje od UIO) za naše poslovne partnere – korisnike usluga (RTV stanice, kablovski emiteri, tržni centri i trgovački lanci, hotelijeri i ugostitelji...) koji su registrovani u sistem indirektnog oporezivanja.

Odgovor:
Na okolnost nepotpunih i krivih navoda u vezi sa isplatom bonusa Stručnoj službi AMUS-a, skrećemo Vam pažnju na sljedeće činjenice navedene u revizorskim izvještajima koji su dostupni na web stranici www.amus.ba :

  1. u revizorskom izvještaju za 2015. godinu koji je izdala nezavisna revizija „Recons“ d.o.o. Sarajevo, na str. 2. izvještaja navedeno je sljedeće:

Odlukom Upravnog odbora AMUS (u daljem tekstu: “UO”) br. O-06/03-14 od 04.03.2014. godine odobren je bonus Stručnoj službi AMUS-a u iznosu od 3% bruto iznosa koji UO odobri za isplatu autorima.
Odlukom UO AMUS br. O-07/02-15 od 02.02.2015. godine stavljena je van snage Odluka UO br. O-06/03-14 od 04.03.2014. godine, u skladu sa mišljenjem Instituta za intelektualno vlasništvo BiH.
Pozivajući se na UO odbora br. O-06/03-14 od 04.03.2014. godine, a bez uzimanja u obzir Odluke UO br. O-07/02-15 od 02.02.2015. godine, direktor Stručne službe AMUS-a, Mirza Hajrić donosi Odluku br. GD/15 od 14.10.2015. godine o isplati bonusa zaposlenicima Stručne službe AMUS-a u ukupnom iznosu od 68.000 KM.
Pozivajući se na Odluku UO AMUS br. O-07/02-15 od 02.02.2015. godine i uzimajući u obzir odredbu člana 210. Zakona o obligacionim odnosima („sticanje bez osnova“), direktorica Stručne služba AMUS-a, Lejla Trnčić (od 15.12.2015. godine kao vršilac dužnosti, a od 05.01.2016. godine na mandatni period od 5 godina) nalaže knjigovodstvu AMUS-a evidentiranje potraživanja za neosnovano isplaćeni bonus u iznosu od 68.000 KM, od čega se 23.000 KM potražuje od Mirze Hajrića (direktor AMUS-a do 15.12.2015. godine), dok se 45.000 KM potražuje od zaposlenika AMUS-a.

  1. u revizorskom izvještaju za 2016. godinu koji je izdala nezavisna revizija „Recons“ d.o.o. Sarajevo, na str. 16. izvještaja navedeno je sljedeće:

Potraživanja od zaposlenih na dan 31.12.2015. godine u iznosu od 68.000 KM se odnose na neosnovano isplaćeni bonus zaposlenicima Stručne službe AMUS-a u oktobru 2015. godine. Potraživanje od Mirze Hajrića u iznosu od 23.000 KM je uplaćeno na žiro račun AMUS-a u navedenom iznosu. Potraživanje od zaposlenika Stručne služba AMUS-a u ukupnom iznosu od 45.000 KM je naplaćeno putem kompenzacije za tekuće obaveze AMUS-a prema zaposlenicima (Odluka O-41/09-16 od 30.09.2016. godine).

Odgovor:
Odgovori u vezi navoda o pogrešnom sačinjavanju Godišnjeg finansijskog izvještaja  su već dati na Skupštini u aprilu 2017. godine i ponovljeni na Skupštini u decembru 2017. godine. U Finansijskom izvještaju o poslovanju za 2016. godinu, na strani 22, predstavljeni su troškovi Udruženja u skladu sa Zakonom o kolektivnom ostvarivanju autorskih i srodnih prava i po osnovu Metodologije nadzora nad radom organizacije za kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnih prava po kojoj Institut za intelektualno vlasništvo BiH vrši nadzor nad radom kolektivne organizacije, koji kaže da je: rukovodstvo AMUS-a dužno da prati strukturu troškova, te da troškove realizira samo do iznosa koji je odobrila Skupština. Također, prilikom finansijskog izvještavanja potrebno je razdvojiti troškove Stručne službe AMUS-a, s jedne strane, i troškove za rad Skupštine, Sekretara, Upravnog odbora, Nadzornog odbora i drugih odbora i radnih tijela AMUS-a, s druge strane. Ukupni troškovi AMUS-a za finansijsku godinu (troškovi Stručne službe i svih odbora i radnih tijela) ne smiju prelaziti 30% naplaćenih sredstava u toj godini.

UO nikada nije ignorisao preporuke Instituta, pa samim tim nikada nije doveo u pitanje licencu izdatu od strane Instituta. Naprotiv UO je pravovremeno izvršavao obaveze po Rješenju o nalaganju mjera za otklanjanje nepravilnosti u radu i o tome obavještavao kako Institut tako i članstvo putem web stranice.

Navodi da UO nije poduzeo ništa da se po preporuci Instituta izvrši analiza povećanja troškova AMUS-a, posebno Stručne službe i UO nisu tačni. O tome svjedoči podatak da su ukupni troškovi Udruženja u 2017. godini iznosili 28,70 % u odnosu na ukupno naplaćena sredstva, što je manje za 1,1 % u odnosu na prošlu godinu. Troškovi Udruženja bi bili znatno manji da AMUS naplaćuje naknadu za korištenje autorskih muzičkih djela od 3 javna servisa, kao što je to uobičajena praksa u zemljama okruženja i šire, gdje su javni servisi glavni nosioci prihoda kolektivnih organizacija.

Odgovor:

AMUS nikada nije uskraćivao članovima informacije i dokumentaciju, nego naprotiv, ima odličnu komunikaciju sa članstvom putem e-maila, web stranice i facebook stranice. Kada se Udruženju obrati neki autor/član pozivajući se na član 35. i 36. Poslovnika o radu UO, i traži uvid u podatke koje sadrže elemente koji su zaštićeni Zakonom o zaštiti ličnih podataka BiH,  obzirom da se radi o povjerljivim dokumentima, kao što je Glavna knjiga, ne možemo udovoljiti zahtjevu odnosno dati na uvid jer su u istoj sadržane pojedinačne isplate tantijema, a koji su tajni podaci.

Sva relevantna dokumentacija i informacije se nalaze vrlo transparentno na web stranici Udruženja, a pored toga članstvo se informiše i putem autorskih novina i facebook stranice.

Odgovor
AMUS nije nadležan za predlaganje izmjena i dopuna Zakona.

Ipak, kao dio napora zaštite autorskih prava članova, AMUS je u skladu sa svojim ovlaštenjima i mogućnostima preduzeo sljedeće aktivnosti:

1. održao niz sastanaka sa direktorima i drugim predstavnicima sva tri javna servisa BiH kako bi postigli dogovor i zaključili ugovor o korištenju autorskih muzičkih djela, sa posebnim naglaskom na što hitnije slanje listi izvedenih djela; Liste emitovanih muzičkih djela dostavlja nam samo Radio-televizija Bosne i Hercegovine.
2. pravovremeno pokrenuo sudske postupke pred nadležnim sudovima;
3. animirao  Svjetsku konfederaciju autora CISAC-a i uspješno lobirao za usvajanje Rezolucije Evropskog komiteta Međunarodne konfederacije društava autora i kompozitora u vezi sa kršenjem autorskih prava od strane javnih servisa u BiH, kojom se podržava u potpunosti AMUS u njegovim naporima da učinkovito zaštiti prava i interese međunarodnih i lokalnih autora muzičkih djela u BiH, posebno u svojim naporima da nametne takva prava u pogledu javnih emitera BiH. Ista je u svojoj cjelosti dostupna na web stranici www.amus.ba.

Djelovanje AMUS-a po ovom pitanju se nastavlja te je izvjesno da u izglednoj budućnosti će se samo intenzivirati sve do postizanja potpunog zadovoljenja interesa i prava naših članova.

Odgovor:
Komunikacija sa članstvom AMUS-a u drugim gradovima je stalna, putem telefona i email-a, autorskih novina, web i facebook stranice. U  Sarajevu, Banja Luci i Mostaru članovi direktno dolaze u sjedište Udruženja ili poslovnice da bi se informisali o svim pitanjima. Nedavno je  u Banja Luci  organizovan Info dan za autore iz te regije. Zaključeno je da je svrsishodnije da sastanci u drugim gradovima (zbog malog broja autora i neopravdanosti troškova organizacije) budu organizovani kada se za to steknu uslovi jer autori iz manjih sredina svakako imaju mogućnost komunikacije sa Udruženjem.

Odgovor: Isplata tantijema vrši se istovremeno sa dostavom izvještaja o obračunu naknade članovima (Distribution Statement, generiran u CoSiS) članovi imaju pravo podnijeti žalbu na izvršeni obračun u roku od 60 dana od prijema obračuna. Odluku po žalbi autora donosi Upravni odbor na prijedlog Stručne službe, najkasnije u roku od 30 dana. Po predposljednjoj isplati tantijema ukupno se žalio 41 autor od čega 21 sa osnovom za isplatu, a 20 bez osnove za isplatu. Svim autorima čije su žalbe usvojene isplaćen je iznos po istoj. Tačno je da je umanjen broj RTV stanica u isplati iz razloga što su neki emiteri prestali plaćati dok neki ne dostavljaju liste izvedenih djela, pa samim tim nisu mogli ući u isplatu. Navedeni raspon od „ 0,20 KM do 1.000 KM...“ po jednoj pjesmi je paušalan, ali je tačno da vrijednost boda po različitim emiterima nisu isti iz razloga što bod ovisi o visini naknade koju emiter mjesečno uplaćuje AMUS-u, kao i kojoj klasi raspodjele pripada, a u skladu sa Planom raspodjele. (detaljno opisano u članu 12. i 13. Godišnjeg plana raspodjele ubranih naknada). Članstvo se može detaljnije upoznati sa predloženim pravilima o raspodjeli naknada u prijedlogu Pravilnika o ostvarivanju autorskih prava i raspodjeli ubranih naknada koji je predložen na usvajanje od strane Skupštine AMUS-a.
Odgovor: U Zakonu o Udruženjima i Fondacijama BiH kao ni u internim aktima Udruženja nije propisana obaveza zapošljavanja uposlenika Stručne službe putem javnog konkursa. Posebno imajući u vidu specifičnost kolektivnog ostvarivanja autorskog i srodnih prava, kompleksnosti materije i povjerljivosti podataka te činjenici da AMUS nije državni organ niti organizacija već je isključivo privatnopravno udruženje svojih članova, zapošljavanje putem javnih konkursa nije zakonska obaveza te nije ni primjereno u ovom slučaju. Nije nam poznato da i jedna druga kolektivna organizacija u BiH zapošljava uposlenike putem javnog konkursa.

Odgovor:
Statut je živ dokument koji se mijenja kada za to postoji potreba. Većina kolektivnih organizacija mijenja svoj Statut svakih nekoliko godina. Radom na ostvarivanju vaših prava upravni organi i Stručna služba su primjetili da postoji potreba da se promjeni Statut AMUS-a. Upravni organi i Stručna služba AMUS-a su uz saradnju univerzitetskog profesora doc. dr. Harisa Hasića i advokatice Tanje Hadžagić konsultovali pravila CISAC-a, EU, praksu razvijenih kolektivnih organizacija iz Evrope, statute i iskustva kolektivnih organizacija u okruženju, te brojne druge izvore u izradi nacrta koji je predložen članstvu. Izmjene i dopune koriguju primjećene nedostatke, usaglašavaju Statut AMUS-a sa realnim potrebama AMUS-a, stavljaju ga u red statuta kolektivnih organizacija iz okuženja i Evrope te ga usaglašavaju sa pravilima CISAC-a i pravilima Evrospke unije. Najznačajnije predložene promjene su:

1. Reprezentativno pravo glasa na Skupštini (član 21.) – AMUS ima više od hiljadu članova i sve su veće indikacije da će taj broj nastaviti da raste. Već su se javili, a izvjesno je da će se samo još više javljati ozbiljni i nepremostivi problemi u radu Skupštine AMUS-a ako svaki od hiljadu i više članova bude učestvovao, raspravljao i imao pravo da glasa na svaki prijedlog na sjednici Skupštine. Skupština je najvažniji organ AMUS-a i ako Skupština ne može da pravilno djeluje, neće moći pravilno da djeluje niti AMUS. Otvaraju se brojni problemi od manipulacije glasovima do potpune blokade donošenja vitalnih odluka. Uvidjevši ovaj problem u svom radu sve su se lokalne ali i druge kolektivne organizacije za autorska muzička prava opredjelile da uvedu sistem reprezentativnosti kojim pravo glasa na Skupštini daje reprezentativnom, određenom dijelu članstva. Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo predlaže da se uvede sistem reprezentativnog glasanja, te da su iskustva pokazala da što više članova ima kolektivna organizacija to je teže i time pogubnije za kolektivnu organizaciju da nastavi primjenjivati univerzalno pravo glasa svim članovima. Ni jedna kolektivna organizacija za autorska muzička prava koju znamo nema univerzalno pravo glasa. Evropska direktiva je uredila tu problematiku uvođenjem reprezentativnog glasanja i to samo po dvije osnove: vrijeme trajanja članstva i visina tantijema koje član ostvaruje. Opredjeljeno je da se ograniče prava glasa članova AMUS-a samo na ona lica koja ostvaruju minimum tantijema povodom svojih autorskih prava koja kolektivno za njih ostvaruje AMUS. Za popularnu muziku to je 0,1% od ukupnih ubranih tantijema. Za sve druge vrste muzike, a da bi se osigurala njihova reprezentativnost, prag je 0,01%. Vjerujemo da ćete se složiti da samo oni članovi koji ostvaruju ovaj stvarni minimum tantijema bi i trebali donositi najznačajnije odluke AMUS-a. Radi stabilnosti opredjeljeno je da se ovaj kriterij kvalifikuje prosjekom u zadnje tri godine. Ovo je objektivan i transparentan kriterij. Svaki član čija se djela budu slušala i koristila i koji ostvari ovaj minimum tantijema imati će pravo glasa. Svi drugi članovi će imati sve druge koristi i prednosti članstva u AMUS-u;

2. prilagođeni uslovi za članstvo u Upravnom i Nadzornom odboru AMUS-a (član 25. i član 33.) – AMUS ubire preko 4 miliona KM na ime tantijema godišnje. Upravni i Nadzorni odbori, poslije Skupštine AMUS-a su najvažniji organi. Oni upravljaju djelovanjem AMUS-a i vrše nadzor da je to djelovanje u cijelosti u skladu sa zakonom i drugim primjerenim pravilima te da za to odgovaraju državi i članstvu. Predložene mjere daju pravnu osnovu i uređuju sankcionisanje takvih djelovanja članova AMUS-a;

3. Sud časti (član 35bis) – Sud časti AMUS-a je novi organ koji će da donosi odluke o disciplinskom sankcionisanju članova AMUS-a za njihovo neprimjereno djelovanje. Sud časti će moći i da pruži odgovore na upite organa AMUS-a kao u slučajevima plagijatstva i da li postoji sukob interesa između člana i AMUS-a. Sud časti će se formirati za svaki poseban slučaj kada se ukaže potreba i sastojati će se od članova AMUS-a;

4. Suspendovanje članova Upravnog i Nadzornog odbora AMUS-a (član 28. i član 33.) – primjećeno je da se javlja problem kada Poslovnik o radu Upravnog i Nadzornog odbora predviđa da se zbog nedoličnog ponašanja treba sankcionisati član ovih organa. Budući da samo Skupština može opozvati člana ovih organa pitanje je bilo šta uraditi sa takvim licima dok čekaju Skupštinu. Do sada oni bi nastavili primati naknadu i učestvovati na sjednicama. Predloženo je da se suspenduju, da ne mogu dolaziti na sjednice i da ne primaju naknadu za svoje djelovanje, a sve dok konačnu odluku ne donese Skupština. Na ovaj način oni članovi ovih organa neće predstavljati daljnji teret i trošak članovima AMUS-a;

5. Poslovna tajna AMUS-a (član 60.) i Poslovnik o poslovnoj tajni AMUS-a – AMUS djeluje sa Vašim privatnim podacima. Od njih možda najznačajniji jeste iznos tantijema koje dobijate kolektivnim ostvarivanjem Vaših prava. No, tu su i Vaši kontakt podaci, privatni brojevi, dokumenti, te brojni drugi podaci o Vama ali i podaci koje je AMUS skupo platio i koji daju poslovnu prednost AMUS-u u odnosu na druge kolektivne organizacije, te podaci kod istupanja prema korisnicima. Sve to su tajni podaci koji bi i trebali ostati tajni. Baratanje tim podacima kao i njihovo iznošenje u javnost mora biti uređeno. Bosna i Hercegovina još uvijek nema zaseban Zakon o poslovnoj tajni, ali su primjenjena iskustva i pravila iz regije gdje su usvojeni takvi zakoni. Osnovne odredbe u Statutu i njihova razrada u Pravilniku predstavljaju osnovu za čuvanje Vaših privatnih podataka kao i podataka vitalnih za uspješno i kompetitivno djelovanje AMUS-a tajnim. Posebno bitna jeste odredba da će lica koja dolaze u dodir sa Vašim privatnim podacima i drugim podacima koji bi se trebali smatrati poslovnim tajnama AMUS-a morati potpisati ugovor koji će sadržavati odredbe o visokom ugovornom penalu za slučaj odavanja tih tajni;

6. Sukob interesa (član 61.) – AMUS je Udruženje svojih članova. U članu 2. je izmjenjeno da se eksplicitno odredi da sve što radi AMUS mora da radi u najboljem interesu svojih članova. Međutim, izvjesno je da bi pojedinci htjeli da koriste AMUS za ostvarenje svojih vlastitih i ličnih interesa, čak i onda kada je to na štetu drugih članova i na štetu AMUS-a kao cjeline. Predložene su odredbe kojima će se sankcionisati i sprečavati sukob interesa individualnih članova sa AMUS-om. Na ovaj način se pravi i pravna osnova da se uklone štetne posljedice ukoliko se primjeti da je neki član djelovao u sukobu interesa, te da se spriječi takvo djelovanje u budućnosti. Posebno bitno jeste da je onemogućeno članovima AMUS-a da rade u Stručnoj službi AMUS-a, jer bi to predstavljalo očiti sukob intresa. Uvedena je i odredba da članovi Upravnog i Nadzornog odbora AMUS-a ne mogu u isto vrijeme biti u organima drugih kolektivnih organizacija, a da bi se spriječio i taj potencijalni sukob interesa sva pravila o raspodjeli naknada su objedinjena u jedinstvenom Pravilniku o kolektivnom ostvarivanju autorskih prava i raspodjeli naknada, te izbačeni iz Statuta AMUS-a.

7. Pravila o raspodjeli naknada koja je AMUS ubrao od korisnika na ime kolektivnog ostvarivanja autorskih prava povodom muzike jesu možda najznačajnija pravila AMUS-a. Do sada su ta pravila na neprimjeren način bila podjeljena na nekoliko dokumenata. Po uzoru na HDS Zamp odlučeno je da se sva pravila vezana za ostvarivanje autorskih muzičkih prava kao i pravila o raspodjeli naknada koja se po ovoj osnovi uberu svrstaju u jedinstven dokument. Taj dokument usvaja Skupština AMUS-a tako da se osigurava najveća kontrola i integritet nad ovim pravilima. Ona su objedinjena u jedinstven dokument koji na jednom mjestu izlaže ova vitalna pravila. Naravno, da bi se to uradilo, dio pravila o raspodjeli koji se nalazio u Statutu je obrisan iz Statuta i bez izmjena prenešen u Pravilnik. Dakle, pravila su ista, samo im je nova lokacija. Ni jedno drugo kolektivno udruženje u okolini ne sadrži osnovna i po njihovoj prirodi tehnička pravila u svom Statutu. Postoji razlog za to. Poučeni najboljim praksama drugih kolektivnih organizacija izuzeli smo pravila iz Statuta i predložili vrhunski jedinstven dokument o ostvarivanju Vaših prava i raspodjeli Vaših naknada. Još jednom podržavamo da članovi nastavljauju da imaju jednaka prava na naknadu kao i na kontrolu naknade. Pravila su izimjenjena samo na bolje i na veća prava članova, a nikada na njihovu štetu. Udruženje cjelokupno dobija ovim jedinstvenim Pravilnikom na jasnoći, transparentnosti, fleksibilnosti, korisnosti i drugim primjerenim karakteristikama ovih vitalnih pravila.

8. Odredbe o poštivanju pravila CISAC-a (član 4.) – prošle godine na Vašu i našu veliku radost i kao kuliminacija silnog truda i rada, AMUS je primljen u punopravno redovno članstvo CISAC-a. Ovo članstvo podrazumijeva nastavak rada i usavršavanje AMUS-a, te poštivanje pravila CISAC-a koja su dizajnirana da pruže optimalnu zaštitu Vama kao i svim drugim autorima svijeta. Iz tog razloga smo uvrstili odredbe kojim se određuje da sva pravila AMUS-a moraju da budu u saglasnosti sa pravilima CISAC-a;

9. Ostvarivanje autorskih prava onih lica koja nisu članovi AMUS-a (član 10., 12 i dr.) – iako je postojala implicitna odredba u zakonu, uvrštena je eksplicitna odredba u Statutu AMUS-a kojom se potvrđuje da nije uslov da bi AMUS kolektivno ostvarivao autorska prava na muzičkim djelima članstvo u AMUS-u. Ne mora neko biti član da bi AMUS vršio kolektivno ostvarivanje njihovih prava, a u skladu sa zakonom. Ako neko prestane biti član AMUS-a iz bilo kog razloga, to neće biti prepreka da AMUS nastavi kolektivno ostvarivati njihova prava, sve dok sebe i svoja djela te prava ne izuzmu iz kolektivnog ostvarivanja;

10. Uvedene brojne pravne tehničke izmjene u postojećem Statutu (brojni članovi) – pored navedenih najznačajnijih izmjena i dopuna učinjene su i brojne druge sitnije i krupnije izmjene u Statutu. Ove izmjene su uvrštene prvenstveno iz pravnih razloga, odnosno da bi Statut bio primjeren i saglasan sa Zakonom o autorskom i srodnim pravima (Sl. glasnik BiH 63/10), Zakonom o kolektivnom ostvarivanju autorskih i srodnih prava (Sl. glasnik BiH 63/10), da bi bio tehnički i pravno uredniji kao i da bi se postigli drugi primjereni učinci. Veliki trud i mnogo rada je uloženo u prijedlog izmjena i dopuna Stauta. Ono što je predloženo predstavlja ono što Stručna služba smatra najprimjerenijim za nastavak uspješnog djelovanja AMUS-a i što je u najboljem interesu svih, a ne samo pojedinih članova AMUS-a. Stručna služba poziva sve članove AMUS-a da svojim glasom usvoje predložene izmjene i dopune Statuta AMUS-a i na taj način osiguraju osnove za nastavak razvoja i poboljšanje ostvarivanja Vaših prava i interesa.

Odgovor:

Autori muzike imaju pravo na naknadu za privatnu i drugu vlastitu upotrebu (vidi član 36. Zakona o autorskom i srodnim pravima, Sl. glasnik BiH 63/10). Pojednostavljeno rečeno, autori imaju pravo na dio novca koji treba da isplati onaj koji uvozi, na primjer, prazne CD-ove, iz razloga što ljudi mogu na taj prazni CD snimiti muziku autora bez njihove dozvole. Ovo pravo autor ne može da ostvaruje sam, već se može samo kolektivno ostvarivati (vidi čl. 4 Zakona o kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava Sl. glasnik BiH 63/10). Istina je da iznos naknade po, na primjer CD-u, određuje Vijeće ministara BiH, ali je samo ostvarivanje iznimno tehnički zahtjevno, skupo, složeno i problematično. Pored toga svaki autor, a ne samo autori muzičkih djela, ima ovo pravo i ono se može ostvarivati samo zajedno za sve. Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine je prethodno stavio do znanja AMUS-u da AMUS ne može za svoje članove da kolektivno ostvaruje ovo pravo. Umjesto toga Institut želi da se osnuje nova kolektivna organizacija čiji članovi bi bili postojeće kolektivne organizacije. Prošle godine se AMUS-u obratilo privatno udruženje Reprobos (koje nema bilo kakvu dozvolu Instituta) sa prijedlogom da AMUS zaključi ugovor sa njima o ostvarivanju ovog prava u ime članova AMUS-a. U vlasničkoj strukturi Reprobosa je Almir Ajanović koji je član AIS-a i član AMUS-a. Reprobos je poslao i konkretni prijedlog ugovora kojim bi AMUS na Reprobos prenio pored ovog (po svojoj prirodi neprenosivog) i dodatna brojna prava, odnosno njihovo kolektivno ostvarivanje sa članova AMUS-a i samog AMUS-a na Reprobos. Budući da se radi o iznimno bitnoj odluci, Upravni odbor je odlučio da konsultuje univerzitetskog profesora doc. dr. Harisa Hasića po ovom pitanju. Profesor je napisao stručno mišljenje u kojem je ukazao na brojne probleme sa prijedlogom i ponuđenim ugovorom Reprobosa. U svom mišljenju profesor je istakao da ne postoje osnovi da se zaključi da Reprobos ima kapacitete kojima bi mogao da izvršava ovo složeno pravo kao i ukazao na brojne probleme uključujući i pomenuti prijenos prava. Na osnovu mišljenja Upravni odbor AMUS-a je uputio niz pitanja Reprobosu kako bi saznali da li je Reprobos uopšte sposoban i kvalifikovan da vrši ovu odgovornu ulogu. Reprobos nikada nije poslao odgovore Upravnom odboru. Budući da tvrdi da je sposoban da vrši kolektivno ostvarivanje ovog prava i to traži od članova AMUS-a, teret i dužnost dokazivanja jeste i mora biti isključivo na Reprobosu. Odbijanje Reprobosa da odgovori na pitanja Upravnog odbora dodatno dovode u pitanje ozbiljnost i spremnost, te stručnost Reprobosa da vrši ovu uslugu članovima AMUS-a na kvalitetan i primjeren način. Podsjećamo članstvo da se na sličan način i svojevremeno ponašao Sine Qua Non. Poučeni tim iskustvom članovi AMUS-a ne bi trebali nepromišljeno ulaziti u dogovore sa organizacijama koje ne smatraju svrsishodnim da odgovore predstavnicima članova i koji ničim nisu zaslužili povjerenje ili ubjeđenje da mogu da urade ono što obećavaju članovima. Činjenica jeste da se ova prava članova trebaju i moraju izvršavati. No, moraju se izvršavati i brojna druga, daleko unosnija prava članova koja se do sada ne izvršavaju. Tvrdnje člana Ajanovića da članovi gube milione neostvarivanjem ovih prava su netačne i apsolutno neutemeljene. Po procjenama Stručne službe u najoptimističnijem slučaju pojedini članovi gube samo 11 eura godišnje zbog neizvršavanja ovog prava. AMUS ima ograničene resurse i ljudstvo koji čine izvanredne napore da svakim danom povećavaju obim prava koja se ostvaruju za članove. Uzmimo samo primjer borbe sa javnim emiterima. Ovo pravo bi uzelo velike resurse Stručne službe na ostvarivanje i verificiranje ostvarivanja na standardima koje od AMUS-a traže nadležni organi, CISAC i drugi. Stručna služba će poduzeti sve mjere da se čim prije i ova prava članova počnu ostvarivati. Međutim, za to se treba odabrati pravi, ozbiljan, sposoban i primjeren partner. Reprobos to svakako nije. Kada Stručna služba nađe takvog partnera članovi će biti prvom prilikom obaviješteni. Na prošloj sjednici Skupštine AMUS-a je član koji ima izuzetnog imovinskog interesa u djelovanju Reprobosa, Almir Ajanović, iznio potpuno netačnu tvrdnju da, budući da nije zaključen ugovor sa „njegovim“ Reprobosom, članovi AMUS-a gube višemilionske iznose svake godine. Traženo je od gospodina Ajanovića da dostavi činjeničnu potvrdu iznesenoj tvrdnji. To nije urađeno. Umjesto toga, Stručna služba je izvršila sljedeću predviđajuću analizu novčanih iznosa koje bi realno, sa elementom optimizma, članovi AMUS-a mogli da očekuju na ime naknade za privatnu i drugu vlastitu upotrebu. Zaključeno je, da je taj iznos otprilike ne veći od 11 eura godišnje prosječno, po članu AMUS-a. Rezime analize je kako slijedi: Prema nalazima CISAC-a u Hrvatskoj je 2016. godine (ovo su najnoviji objektivno utvrđeni podaci) po ovoj osnovi ubrano 450,000 eura. Nije vjerovatno da bi se u BiH ostvario toliki iznos. Umjesto toga vjerovatnije je da bi taj broj bio oko 100,000 eura. Naime, HDS Zamp ubire godišnje oko 20 miliona KM povodom tantijema. AMUS ubire 4 miliona. Dakle, primjereno je očekivati da bi i po ovoj osnovi ubiranje naknada bilo također otprilike jednu petinu onoga ostvarenog u RH. Taj broj moramo umanjiti za 30% za koliko je vjerovatno da bi Reprobos uzeo povodom vlastitih troškova. Ovo znači da bi iznos za podjelu kolektivnim organizacijama bio 70,000 eura. ZKOAISP u članu 22. određuje da raspodjela ovog novca bi trebala biti 40% za autore, 30% za izvođače i 30% za producente. Znači, iznos se mora umanjiti za 60% i za raspodjelu autorima ostaje 28,000 eura. Ovo je iznos koji bi se morao rasporediti svim autorima u BiH. Ako budemo velikodušni i pretpostavimo da autori muzike čine 50% svih autora u BiH (i knjiga, i filma i svih drugih oblika autorskih djela), to znači da bi u AMUS trebalo da po ovoj osnovi stigne otprilike 14,000 eura. Očito i sasvim izvjesno 14.000 eura je daleko manje od dva ili više miliona za koje je gospodin Ajanović na sjednici Skupštine AMUS-a tvrdio da AMUS gubi svake godine. Izvjesno je za pretpostaviti da će AMUS imati troškova oko raspodjele ovih sredstava te da će ovaj iznos ući u osnovu za isplatu naknada, a što znači da će i povodom istog biti izuzeti troškovi AMUS-a za koje ćemo pretpostaviti da će biti povodom ovog iznosa 10% kao i da će 10% biti odvojeno za socijalne i kulturne namjene. Dakle, konkretan iznos koji bi trebao biti raspoređen članovima bi bio 11,000 eura. Taj iznos bi vjerovatno bio podijeljen u skladu sa općim pravilima o raspodjeli naknade, a što znači da većina članova ne bi primila po ovoj osnovi bilo kakav iznos. Ako bi pretpostavili da bi se ovaj iznos podijelio ravnomjerno na svakog člana, uzimajući u obzir pretpostavku da AMUS ima 1000 članova, to znači da bi u najboljem slučaju po ovoj osnovi svaki član dobio oko 11 eura.

Youtube postaje neizostavni dio modernog života i sve veći broj korisnika se upravo okreće Youtube-u da sluša muziku. Iz tog razloga AMUS je posvetio vrijeme i trud ovom vitalnom pitanju.  
Stručnjak iz autorskih prava je po nalogu AMUS-a izvršio istraživanje pravnih pitanja vezanih za Youtube i muziku te će se u skorijoj budućnosti održati radionice na ovu temu, te obuke Stručne službe ali i članova te šire javnosti. Trebaju se očekivati u skorijoj budućnosti i publikacije te pisana objašnjenja ovih značajnih pitanja.  

S druge strane AMUS je održao niz konsultacija sa lokalnim kolektivnim organizacijama o njihovim iskustvima sa Youtube-om. SOKOJ i HDS Zamp su obavijestili AMUS da godišnje na ime psotojećih ugovora sa Youtube-om oni ostvare od 70,000 do 80,000 Eura. Ono što će članstvo primjetiti jeste da to nije značajan iznos, te da je daleko manji od nekih milionskih iznosa za koje se od pojedinaca tvrde da se po ovoj stavci imaju očektivati.
Iz provedenih analiza vjerujemo da će iznosi za AMUS po ovoj stavci biti manji od SOKOJ-a i HDS Zamp-a.

Postoji više razloga za takvo stanje – prvenstveni od njih jeste činjenica da Youtube zarađuje od oglasa. Netko mora htijeti oglašavati na teritoriji BiH da bi Youtube prikazao taj oglas, naplatio, te putem ugovora sa Youtube-om prosljedio dio te naknade AMUS-u. U našoj državi broj tih oglasa kao i broj oglašivača zainteresovanih da oglašavaju je značajno manji nego što je slučaj sa državama u regiji a posebno nego što je slučaj sa državama SAD-a i Zapadne Evrope, a gdje se na ime Youtube-a zarađuje daleko više novca. (Iako ne basnoslovno mnogo kao što se može vidjeti iz brojnih članaka kojim autori negoduju na iznose tantijema koje ostvaruju putem Youtube-a.)

Poseban problem koji će AMUS imati u pregovorima sa Youtube-om jeste činjenica da AMUS ima pravo na kolektivno ostvarivanje autorskih prava svojih članova, u velikoj većini slučajeva, samo za teritoriju BiH. SOKOJ i HDS Zamp, na primjer, su od svojih članova dobili pravo na kolektivno ostvarivanje za cijeli svijet. U pregovorima sa Youtube-om oni su onda mogli ponuditi dozvolu za cijeli svijet za te članove i korespondirajuće povoljnije uslove. S druge strane veliki broj članova AMUS-a je AMUS-u dao dozvolu samo za teritoriju BiH, a za ostatak svijeta je prenjeo dozvolu na SOKOJ, na HDS Zamp ili na neke treće kolektivne organizacije. Kada AMUS bude pregovarao sa Youtube-om dobiti će značajno nepovoljnije uslove zbog te činjenice. Ovim putem apelujemo na sve članove AMUS-a koji su ujedno članovi drugih kolektivnih organizacija i koji su istima povjerili kolektivno ostvarivanje njihovih autorskih prava za svijet i druge terijtorije izvan BiH da razmisle o vraćanju prava na matičnu ustanovu AMUS, a radi boljih uslova koje mogu očekivati usljed takvog djelovanja u odnosima između AMUS-a kao udruženja svojih članova i Youtube-a.